Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS Trezor
05:36
Mali koncert-Žarko Dančuo (R)
05:51
Arhivske minijature-Snimanje filma Diližansa snova (R)
06:00
Međutim-Junak našeg doba (R)
06:44
Politički sukobi u Jugoslaviji između dva rata-Kraljeva demokratija (R)
07:49
Politički sukobi u Jugoslaviji-Kraljevska diktatura (R)
08:50
Milan Kašanin-Konzervativni revolucionar (R)
09:30
Milan Kašanin-Sjaj srednjeg veka (R)
10:10
Ostavština za budućnost-Marko Ristić (R)
10:46
Poslednja odbrana-Čaplin u Valjevu (R)
11:36
Mali koncert-Žarko Dančuo (R)
11:51
Arhivske minijature-Snimanje filma Diližansa snova (R)
11:52
Arhivske minijutre-Aleksandar Berček (R)
12:00
Međutim-Junak našeg doba (R)
12:44
Politički sukobi u Jugoslaviji između dva rata-Kraljeva demokratija (R)
13:49
Politički sukobi u Jugoslaviji-Kraljevska diktatura (R)
14:50
Milan Kašanin-Konzervativni revolucionar (R)
15:30
Milan Kašanin-Sjaj srednjeg veka (R)
16:10
Ostavština za budućnost-Marko Ristić (R)
16:46
Poslednja odbrana-Čaplin u Valjevu (R)
17:36
Mali koncert-Žarko Dančuo (R)
17:51
Arhivske minijature-Snimanje filma Diližansa snova (R)
17:52
Arhivske minijutre-Aleksandar Berček (R)
18:00
Kako se živelo u jednom od najnaseljenijih sela opštine Aleksinac 70-ih godina prošlog veka, čime se bavilo stanovništvo, kakav je bio izgled zgrada koje i danas postoje u naselju, čime su se ljudi zabavljali u slobodno vreme… sve su to interesantne teme iz prošlosti Žitkovca prikazane davne 1971. godine u kultnoj emisiji „Selo bez seljaka? obrazovnog programa RTV Beograd.... Zahvaljujući polučasovnoj emisiji, naslovljenoj „Žitkovački zvuci?, mlađi imaju priliku da vide nekadašnji život varošice, a stariji da se podsete tih davnih žitkovačkih dana.
18:30
Ciklus nazvan Vrelo iz serijala Selo bez seljaka, posvećen je izvornoj poeziji i pesmi i u dokumentarno – poetsko – muzičkoj formi obrađuje jedan motiv iz narodnog lirskog ili epskog stvaralaštva.... Prijatelji i pobratimi kao motiv u srpskoj poeziji je tema ove epizode u kojoj uvodnu reč daje književnica i učesnica Narodnooslobodilačke borbe, Jara Ribnikar. Stihove kazuju glumci Rade Marković, ljiljana Krstić, Marija Crnobori, ljuba Tadić, Slobodan Aligrudić, Danilo Srećković i pesnik Dobrica Erić. Pesme interpretiraju Ksenija Cicvarić, Jordan Nikolić, Mile Bogdanović i Nedžad Savković. Urednica serije je Kosara Balabanović, reditelj Radoslav Lazić, proizvedeno 1972. godine.
18:56
Karavan nas u ovoj epizodi vodi od Biogradskog jezera, gde zatiče statiste na snimanju filma Lelejska gora, koji je prema romanu Mihaila Lalića režirao Zdravko Velimirović.... Obilazeći kanjon reke Morače, zaustavljaju se u manastiru Morača, zadužbini Vukanovog sina i Nemanjinog unuka Stevana iz 1252. godine, i prikazuju životopis Svetog Ilije iz 13. veka i Obodski oktoih, prvu srpsku štampanu knjigu iz 1453. godine. Drugačiji, izolovan svet zatiče ih u Rovačkim katunima Zabrđe i Đedov do, koji pripadaju selima Međurečje i Vlahovići, gde prate veoma naporan život tamošnjih žena. Potom obilaze Kapetanovo i Brničko ili Manito jezero i Piperske i Rovačke katune, gde beleže proces obrade ovčijeg mleka u sir, kiselo mleko i kajmak i kraj svog putovanja, planinski sabor na Bojovića bari.
19:24
Krajem avgusta 1983. godine, urednik serijala „Međutim“, koji se bavi fenomenima iz različitih oblasti života, Feliks Pašić, proveo je dan na obalama reke Dunava u Beogradu, u blizini SPC „25. maj“.... Sagovornici Feliksa Pašića, svi do jednog, zaljubljenici su u Dunav. Neki od njih su ribari, a „za ribara čovek mora da se rodi, neki vole samo da na obali provode vreme, da uživaju u vidiku prema Zemunu i da puste da voda odnese njihovu „blagu setu i melanholiju. Saglasni su da je Sava sapeta i skučena a da je Dunav savršena reka, i da dunavci u odnosu prema ženama imaju posebnu „dunavsku filozofiju. NJihove priče, uz pesme Živote Mihajlovića, umetnika Žive, čamci i šlepovi na pučini... slika dela Beograda koji živi svojim posebnim životom.
20:06
Likovi revolucije-Dr Dragiša Mišović
20:55
Politički sukobi u Jugoslaviji-Čuvari kraljevog testamenta
22:01
Prva emisija (Arhitektura) i druga emisija (Slikarstvo)... Manastir Visoki Dečani nalazi se u jednoj dolini pored rečice Dečanske Bistrice, jugozapadno od Peći, ispod planinskog masiva Prokletija. Izgradnju crkve Hrista Pantokratora (Svedržitelja) počeo je 1327. godine srpski kralj Stefan Uroš Treći Dečanski. Unesko je 2004. godine manastir Visoki Dečani stavio na Listu svetske kulturne baštine. Godine 1989. o ovom spomeniku od izuzetnog značaja snimljene su tri emisije u produkciji RTS-a. Autor: Petar Savković Reditelj: Dragoslav Bokan.
22:44
Marija Popović Punktatorka, rođena Popović (Budim, 3. decembar 1810 - Beograd, 17. april 1875), učiteljica i prva žena advokat u Srbiji. Diplomu stekla na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Budimu. Suprug Sima Milutinović Sarajlija...
23:20
Sedenjke su, osobito u prošlosti, bile značajan deo društvenog života sela i pravi rasadnik narodnih umotvorina, duhovne i materijalne kulture našeg naroda.... U društvu, kraj vatre ili poveće lampe, jer valja štedeti gas, u Vukmanovu, selu kod Niša, okupljene žene i devojke obrađivale su konoplju i vunu a momci, pa i po neko od starijih, biće tu da im pomognu i da rad osveže pesmom, pričom, šalom, i da kolom, od dugog sedenja, okrepe. Urednik: Svetlana Azanjac Režija: Slobodan Simojlović.
23:42
U okviru serije „Iza naslova” gledaoci se upoznaju sa svetom koji se krije iza svojevrsne „ozbiljnosti” klasične muzike.... Emisija je posvećena kompoziotoru Modestu Musorgskom. Kroz priču o njegovom životu i ostvarenjima provlače se odlomci iz kompozicija ovog autora u izvođenju pijaniste Miloša Mihajlovića. Autorski tim serije čine scenarista i voditelj Katarina Glišić, reditelj Milan Kundaković i urednik Nevena Popović.
23:50
Šaban Bajramović-Bele ruže
00:00
Selo bez seljaka-Žitkovački zvuci (R)
00:30
Selo bez seljaka-Moreš li mi dragi pobratime (R)
00:56
Karavan-Rovački katuni (R)
01:24
Međutim-Dunavci (R)
02:06
Likovi revolucije-Dr Dragiša Mišović (R)
02:55
Politički sukobi u Jugoslaviji-Čuvari kraljevog testamenta (R)
04:01
Svedoci vekova-Visoki Dečani (R)
04:44
Znamenite žene srpske prošlosti-Marija Popović Milutinović (R)
05:20
Srpski istočnici-Sedeljka (R)
05:42
Iza naslova-Musorgski (R)
06:00
Selo bez seljaka-Žitkovački zvuci (R)
06:30
Selo bez seljaka-Moreš li mi dragi pobratime (R)
06:56
Karavan-Rovački katuni (R)
07:24
Međutim-Dunavci (R)
08:06
Likovi revolucije-Dr Dragiša Mišović (R)
08:55
Politički sukobi u Jugoslaviji-Čuvari kraljevog testamenta (R)
10:01
Svedoci vekova-Visoki Dečani (R)
10:44
Znamenite žene srpske prošlosti-Marija Popović Milutinović (R)
11:20
Srpski istočnici-Sedeljka (R)
11:42
Iza naslova-Musorgski (R)
11:50
Šaban Bajramović-Bele ruže (R)
12:00
Selo bez seljaka-Žitkovački zvuci (R)
12:30
Selo bez seljaka-Moreš li mi dragi pobratime (R)
12:56
Karavan-Rovački katuni (R)
13:24
Međutim-Dunavci (R)
14:06
Likovi revolucije-Dr Dragiša Mišović (R)
14:55
Politički sukobi u Jugoslaviji-Čuvari kraljevog testamenta (R)
16:01
Svedoci vekova-Visoki Dečani (R)
16:44
Znamenite žene srpske prošlosti-Marija Popović Milutinović (R)
17:20
Srpski istočnici-Sedeljka (R)
17:42
Iza naslova-Musorgski (R)
17:50
Šaban Bajramović-Bele ruže (R)
18:00
Veliki televizijski reditelj i pisac Radivoje Lola Đukić (1923-1995), govori o svom srećnom detinjstvu i prvim sećanjima.... Bila je bašta pored kuće u Smederevu, gde je rođen, sa velikim patuljcima rasutim po dvorištu i suncokretima duž ivice bašte, koji su izgledali kao sada trospratne kuće. Mali pas, DŽoni, spavao je u kolicima lutke njegove sestre. Iz Šapca, gde je živeo do pete godine, seća se poslastičarnice i sladoleda. U Beogradu se školovao i prvi put nastupio u pozorišnoj predstavi, kao dobošar. Sve te lepe stvari iz detinjstva prekinute su kada mu je majka umrla i zato se, kaže, možda, uvek trudio da skine tugu sa nečijih očiju.
18:13
Putopisna slika poluostrva Pelješac i grada Stona vodi nas kroz sam grad Ston i njegove zidine, kule u Velikom i Malom Stonu, solane u ovom primorskom gradiću i sela Luka, Duba, Trpanjska i Brijesta.... Reditelj urednik: Milan Kovačević.
18:44
Karavan nas vodi kroz mesta na poluostrvu Pelješac: Žuljana, Drače, Janjina, Sreser, Osobljava, Trstenik, Pijavičino, Kune, Oskurušuno, Potonje, posećuje rodnu kuću Celestina Medovića, vinariju Dingač, tunel koji vodi kroz brdo Dingač i vinograde ove oblasti.... Reditelj i urednik: Milan Kovačević.
19:15
Filmski zapis prikazuje razvitak i ozakonjenje rasizma u Južnoafričkoj državi. Prikazan je podvojen život belaca i crnaca, crnačka geta u kojima je polovina rođene dece umirala pre pete godine života, sukobi, represivne mere i suđenje advokatu Nelsonu Mandeli i njegovim saradnicima.... Južna Afrika je bila zemlja sa najvećim procentom zatvorenika u odnosu na broj stanovnika. Samo 1963. godine vođeno je 80 procesa u kojima je bilo 1100 optuženih, 40 je bilo pogubljeno, a 743-oje osuđeno je na 4724 godina zatvora. Optuženi su osuđivani za sabotažu, terorizam, komunističko delovanje i rad u ilegalanim organizacijama. Prikazani su i stavovi dobitnika Nobelove nagrade za mir 1961. godine, Alberta Lutulija. Aparthejd je ukinut 1990. godine, a 1994. Nelson Mandela je izabran za prvog crnog predsednika. Scenarista: Dragoslav Rančić, urednica Olivera Gajić, proizvedeno 1972. godine.
19:43
„Imao sam dve velike sreće u životu: jedna je što nisam voleo vlast a druga što nisam voleo pare“, ovim rečima je, u intervjuu TV Beograd, Ratko Dražević opisao svoj život.... Ratko Dražević (1918-1992), učesnik NOB-a, operativac Udbe, jedan od osnivača preduzeća „Geneks i direktor Avala filma. I danas važi za jednu od najkontroverznijih ličnosti novije istorije, posebno u periodu posle Drugog svetskog rata. Pred našim kamerama govorio je o ratnim godinama, zatim svom radu u Udbi, švercu cigareta po nalogu države, čime se dolazilo do deviza, što je bio i početak njegovog angažovanja u stvaranju „Geneksa, jedne od najjačih jugoslovenskih firmi. U svet filma Ratko Dražević ušao je pod pritiskom vlasti. Otvorio je vrata jednog sveta o kojem ništa nije znao, a u kojem je, za deceniju svog angažovanja, ostavio neizbrisiv trag. Govorili su da je stvorio beogradski Holivud u Košutnjaku. O „crnom talasu nije znao ništa, a glavni je „krivac što su Skupljači perja „pokorili Kan 1967, a već naredne nominovani za Oskara. Život Ratka Draževića je fascinantan ponajviše sa stanovišta vremena u kojem je živeo, u kojem je bio sve osim onog što je to vreme zahtevalo od „običnih ljudi. Iako je imao i moć i ugled, nije izbegao sudbinu da i u njegovom profesionalnom životu politika ima poslednju reč. Sa mesta direktora Avala filma smenjen je pod optužbom o navodnim finansijskim malverzacijama. Govoreći o tome pred našim kamerama, Ratko Dražević, čiji je život bio uzbudljiviji od mnogih filmova, vlasnik biografije prevelike i za tri života je kazao: „Da sam hteo da kradem, to sam mogao dok sam bio u Geneksu'. Tada sam nosio milion dolara u džepu. Carinik me pita na carini šta imam u džepu, ja kažem - imam milion dolara, a on mi odgovori - ajd nemoj da se zezaš. Urednica: Lika Lukić Reditelj: Nenad Momčilović Urednica: Lika Lukić.
20:28
Završio Akademiju likovnih umetnosti u Prištini u klasi profesora Svetomira Arsića Basare a magistarske studije na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Član je ULUS-a. Učestvovao na oko 200 grupnih izložbi i samostalno u ljubljani, Skoplju, Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Užicu, Leskovcu, Vršcu...... Urednik: Milivoje Begenišić Proizvedeno: 2000. godine.
21:08
Priča o prijateljstvu dva pre svega plemenita i dobra čoveka, dva izuzetna umetnika, započetom u vremenu kada nisu slutili da će potonji događaji – Drugi svetski rat, trajno zbližiti i zemlje iz kojih potiču.... Božidar Jakac, slovenački i jugoslovenski slikar i grafičar (1899-1989) i Harald Severud, norveški kompozitor (1897-1992), pred kamerama Televizije Beograd, govorili su o svom prijateljstvu, koje su započeli 20-ih godina u Berlinu. Ništa u tom odnosu ispunjenom velikim poštovanjem i ljudskošću nije bilo slučajno. Ni razdaljina ni godine razdvojenosti tokom Drugog svetskog rata, nisu promenili uverenja koja su jedan o drugome imali, da će i u tom teškom i bolnom periodu za ceo svet, postupiti ispravno i ustati protiv zla kakav je bio fašizam. NJihovu priču krase prizori Slovenije i Norveške, dela koje je stvorio Jakac i muzika koju je komponovao Severud. Božidar Jakac, slikarstvo i grafiku studirao je u Pragu. Partizanskom pokretu priključio se 1943. godine. Nakon rata radio je kao profesor na Akademiji likovnih umetnosti u ljubljani, gde je bio i prvi rektor. Bio je počasni član akademije u Firenci, član Evropske akademije nauke i umetnosti u Parizu i dopisni član SANU. Dobitnik je brojnih domaćih i inostranih priznanja. NJegova dela se nalaze u galeriji „Božidar Jakac u Kostanjevici na Krki, u njegovom domu u Novom Mestu i galeriji u mestu Padna u Istri. Harald Severud komponovao je devet simfonija i više koncerata za violinu i klavir. Dirigovao je i filharmonijom u rodnom gradu Bergenu. Zajedno sa bratom, tokom Drugog svetskog rata bio je član pokreta Otpora. Dobitnik je brojnih priznanja, između ostalih i jugoslovenskih, jer je upravo zahvaljujući prijateljstvu sa Božidarom Jakacom, već posle prve posete zavoleo Jugoslaviju i ona mu je, kako je kazao, „sa Norveškom bila najlepša zemlja na svetu i zemlja u koju je najčešće putovao. Muziku Haralda Severuda karakteriše opipljiva senzualnost i osećajnost. Engleski dirigent, DŽon Barbiroli je rekao: „Sviđala vam se Severudova muzika ili ne, nikad nema sumnje oko toga ko ju je komponovao, a to se danas može reći za vrlo mali broj kompozitora.
21:37
Slikari i vajari-Milan Milovanović
22:04
Beogradski dani džeza, 1988. godina.... Publici se predstavio Herbi Henkok kvartet. Herbi Henkok je jedan od najuticajnijih muzičara 20. veka. U svoju muziku integrisao je elemente soula i roka. Najpotpunije se njegova muzika može okarakterisati kao vrsta free style džeza zato što u sebi nosi unikatnu kreativnu mešavinu džeza, bluza, moderne umetničke muzike, harmonskog koncepta vrlo bliskog Debisiju ili Ravelu. Realizacija: TV Beograd, 1999. godina Herbi Henkok-piano, Greg Ozbi-saksofon, Baster Vilijams-bas i Al Foster-bubnjevi.
22:33
Mali koncert-Vis Idoli
22:48
Portret jednog od pionira beogradske televizije, reditelja Slavoljuba Stefanovića Ravasija, koji se u svom radnom veku uspešno bavio pozorišnom i televizijskom režijom muzičkih emisija, drama i serija.... Autorka i sagovornica Isidora Sekulić snimila je Ravasijevo sećanje u Košutnjaku u eksterijeru i enterijeru objektima Televizije, u eksterijeru i enterijer zgrade televizije, i na čuvenom snimateljskom splavu na Adi Ciganliji. Učesnici: Slavoljub Stefanović-Ravasi, Miroslav Miki Vorkapić, Ratko Ilić, Isidora Sekulić Autor Isidora Sekulić, montaža Vesna Dujmović, režija Ratko Ilić Premijerno emitovano 12.08.1984. godine.
23:30
Romanopisac Miloš Crnjanski autor remek dela: Seobe, Roman o Londonu, Dnevnik o Čarnojeviću, jedan je od najizrazitijih pesnika srpske moderne.... Poema Stražilovo je lirska povesnica, krik čoveka ukorenjenog u prostore koji su daleko a deo su pesnikovog bića. Iako decenijama izvan svoje zemlje pesnik je u stvaralaštvu potpuno srastao sa predelima koje opeva. To je i bolni poetski osvrt na mladost kao povlašćeno doba života koji neumitno prolazi. Pesme je odabrao Andrija Đukić, a kazuje ih Vladislav Kaćanski.
00:00
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
00:13
Karavan-Pelješac i Ston (R)
00:44
Karavan-Pelješac 02 (R)
01:15
Odiseja mira-Građani drugog reda (R)
01:43
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
02:28
Ostavština za budućnost-Velimir Karavelić (R)
03:08
Riznice kulturnog blaga-Prijateljstvo (R)
03:37
Slikari i vajari-Milan Milovanović (R)
04:04
Beogradski džez kvartet-Herbi Henkok (R)
04:33
Mali koncert-Vis Idoli (R)
04:48
Nešto sasvim lično-Slavoljub Stefanović Ravasi (R)
06:00
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
06:13
Karavan-Pelješac i Ston (R)
06:44
Karavan-Pelješac 02 (R)
07:15
Odiseja mira-Građani drugog reda (R)
07:43
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
08:28
Ostavština za budućnost-Velimir Karavelić (R)
09:08
Riznice kulturnog blaga-Prijateljstvo (R)
09:37
Slikari i vajari-Milan Milovanović (R)
10:04
Beogradski džez kvartet-Herbi Henkok (R)
10:33
Mali koncert-Vis Idoli (R)
10:48
Nešto sasvim lično-Slavoljub Stefanović Ravasi (R)
11:30
Pesničke vedrine-Stražilovo (R)
12:00
Kad sam bio mali-Lola Đukić (R)
12:13
Karavan-Pelješac i Ston (R)
12:44
Karavan-Pelješac 02 (R)
13:15
Odiseja mira-Građani drugog reda (R)
13:43
Učesnik i svedok-Ratko Dražević (R)
14:28
Ostavština za budućnost-Velimir Karavelić (R)
15:08
Riznice kulturnog blaga-Prijateljstvo (R)
15:37
Slikari i vajari-Milan Milovanović (R)
16:04
Beogradski džez kvartet-Herbi Henkok (R)
16:33
Mali koncert-Vis Idoli (R)
16:48
Nešto sasvim lično-Slavoljub Stefanović Ravasi (R)
17:30
Pesničke vedrine-Stražilovo (R)
18:00
Serijal „Selo bez seljaka“ - jedna od akcija koje je realizovala Obrazovna redakcija TV Beograda, koja je doprinela bržem preobražaju života i rada na selu. Snimljeno je 46 emisija, prva je je emitovana novembra 1970. godine i doživela je veliku popularnost na selu.... Ova epizoda snimljena je u Kamenovu, u kući Dušana M.Stanojevića i bila je posvećena odlasku Zorke Knežević u Beograd. Zorka je bila inicijator i organizator svih kulturnih aktivnosti u tom kraju, kao sekretar Zajednice za kulturu u Petrovcu na Mlavi. Učesnici: Zorka Knežević i žitelji Kamenova, voditelji Jelena Đukić, inž. Luka Radoja Scenaristkinja Vida Tomić, reditelj Rade Mlađenović, urednica Kosara Balabanović Proizvedeno 1972. godine.
18:29
Selo selo pa neka je
19:03
Obrazovno ogledalo-Otisak duše
19:32
Serija „Ram za nekoliko poza“ snimljena je 1976. godine.... Tadašnji urednik Zabavno-muzičke redakcije Predrag Perišić je tokom emitovanja serije pobrao kontroverzne kritike, od odobravanja za originalnu ideju do osporavanja. Drugačija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban način slika i otkriva svet ljudi koji su svoj život ispunili hobijima i veštinama koje su sami osmislili. U njoj poziraju perači zlata na Peku, čobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnčar, neobični orkestar... a reditelj Karpo Godina ih uramljuje u njihov ambijent, živopisne pejzaže Srbije.
19:59
Serija „Ram za nekoliko poza“ snimljena je 1976. godine.... Tadašnji urednik Zabavno-muzičke redakcije Predrag Perišić je tokom emitovanja serije pobrao kontroverzne kritike, od odobravanja za originalnu ideju do osporavanja. Drugačija od drugih emisija koje se bave malim ljudima, ona na poseban način slika i otkriva svet ljudi koji su svoj život ispunili hobijima i veštinama koje su sami osmislili. U njoj poziraju perači zlata na Peku, čobanica koja svira na listu, ljubitelj fudbala, grnčar, neobični orkestar... a reditelj Karpo Godina ih uramljuje u njihov ambijent, živopisne pejzaže Srbije.
20:27
Ekipa Televizije Beograd provela je deset dana među zatvorenicima Kazneno-popravnog doma „Zabela“ kraj Požarevca, i snimila reportažu o životu osuđenika.... Oni provode dobar deo života između četiri zida zbog počinjenih zločina, ubistava, silovanja, krađa, pronevera ili saobraćajnih prekršaja. Da li je KP dom robila ili škola za drugi život tih ljudi koji izdržavaju kaznu, uče i nadaju se slobodi? Kako protiču njihovi dani i šta rade? Zašto su zajedno i teški kriminalci i slučajni prekršitelji koji su imali saobraćajnu nesreću? Sva ta pitanja postoje i u zatvorskom krugu KPD „Zabela i u emisiji serije „Krug. Rediteljka Milica Dragić, scenarista i urednik Svetolik Mitić. Premijerno emitovano 15. februara 1973. godine.
21:25
Obrazovno ogledalo-Filmske novosti
21:53
U periodu od 1972. do 1976. godine osnivaju se Televizija Novi Sad i Televizija Priština, tako da televizijski sistem u Srbiji, pored Televizije Beograd, koja se emituje od 1958. godine, čine i ove dve TV stanice.... Izgradnja i početak rada TV Novi Sad i TV Priština, kao i odnosi koji nastaju delovanjem tri TV stanice u Srbiji, predmet su ove epizode. Ipak, glavni tok televizijskog programa u Srbiji i dalje predstavljaju programi Televizije Beograd, čije je u to vreme osnovno obeležje naporedno razvijanje Prvog i Drugog programa. Polovinom ovog perioda TV Beograd emituje i pethiljadito izdanje Dnevnika. U epizodi se prikazuju odlomci iz tadašnjih emisija TV Novi Sad i TV Priština, iz pethiljaditog Dnevnika TV Beograd i kolaža o ekipi Dnevnika. Učestvuju: Milan Vukos, inž. Slobodan Živančević, Riza Alaj, Teodor Brudar, Čedo Šunjević, Boško Drobnjak, Elma Askoj, Kamil Ilhami, Dušan Mitević Scenarista dr Miroslav Savićević, voditelj Mića Orlović, reditelj Nikola Lorencin Premijerno emitovano 08.10.1995, Redakcija za istoriografiju, urednik dr Miroslav Savićević i Agencija za programske projekte i akcije, urednik Sergej Šestakov; Urednice: Milena Jekić Šotra, Marijana Cvetković, Vesna Došen, Bojana Andrić.
22:56
Stana Đurić Klajn, muzikolog (1908-1986)... Stana Đurić-Klajn priča voditelju Milanu Vlajčiću o muzičkom životu u predratnom Beogradu, koncertima na Kolarcu, o svom koncertu sa filharmonijom u današnjoj Sali heroja, o prisnim kontaktima sa prof. Vojislavom Vučkovićem, o pokretanju muzičkog časopisa Zvuk, o savremenoj zabavnoj i novokomponovanoj muzici, pa i o tome koliko je Televizija učinila da se poboljša ukus širokih slojeva. Osvrće se na muziku i pisane znakove iz doba Vizantije, o negovanju muzike u srednjem veku i likovima sa fresaka slikanih sa instrumentima. Urednica Mila Knežević; rediteljka Mirjana Keser, proizvedeno 1978. godine.
23:26
Obrazovno ogledalo-Puškin i srpska kultura
00:00
Selo bez seljaka-Bez Gojkovice ne biva (R)
00:29
Selo selo pa neka je (R)
01:03
Obrazovno ogledalo-Otisak duše (R)
01:32
Ram za nekoliko poza 01 (R)
01:59
Ram za nekoliko poza 02 (R)
02:27
Krug-Iza zidova Zabele (R)
03:25
Obrazovno ogledalo-Filmske novosti (R)
03:53
Vreme televizije-Tri televizije (R)
04:56
Lično viđenje_Stana Đurić Klajn (R)